Božić

U Grčkoj se Božić proslavlja 25. decembra pošto su za razliku od nas prihvatili Novi kalendar. Običaji nalažu da na Badnje veče deca u selima idu od kuće do kuće gde domaćinima požele sve najbolje i otpevaju božićnu pesmu (“kalanda”), a zauzvrat budu počašćeni bombonama ili novcem. Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je “Hristov hleb” (“hristopsomo” odnosno χριστόψωμο) u obliku velikih vekni različitih oblika, na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi. Za Božić se služi meso i to jagnjetina i prasetina.

U grčkim domovima sve donedavno nije bio raširen običaj kićenja jelke. Ono što za Božić krasi gotovo svaki grčki dom je bosiljak omotan oko malog drvenog krsta, pričvršćenog žicom iznad drvene posude sa svetom vodom. Jednom dnevno, član porodice, obično majka, umoči drveni krst sa bosiljkom u svetu vodu i njim poprska sve prostorije u kući.

Na taj način, veruje se, teraju se zli duhovi (“kilancari”) koji žive u središtu zemlje, a u kuće ulaze kroz dimnjak.